Intervju

Vida Morant, nastavnica u gimnaziji za transeksualne osobe

Trans Europe Express u saradnji sa švedskim časopisom “Svet” (Om Världen) iz Stokholma, na stranicama sajta ekskluzivno na našem jeziku objavljuje reportaže i intervjue kolega iz ovog lista. Ideja je da Trans Europe Express na taj način dobije i globalnu dimenziju, da predstavi specifično švedski i skandinavski “pogled na svet”, ali i da našim čitaocima pruži uvid u sadržaje kakvih u medijima na post-jugoslovenskom prostoru nema. Intervju sa Vidom Morant je jedan u nizu tih tekstova…
————–
Mogu da ponudim učenicima otvoren i pogled pun ljubavi. Dajem im obrazovanje koje je i meni bilo potrebno, ali mi je bilo onemogućeno. O ovome govori Vida Morant, nastavnica u prvoj gimnaziji za transseksualne osobe na svetu, Mo
ća Selis (Mocha Celis) u Buenos Airesu.

Kako ne bi nikoga uznemiravala, Vida Morant se ušunjala i poljubila u obraz učenike i nastavnike koji upravo počinju svoju prvu današnji čas biologije u istrošenim sofama na ulazu. Niko nije poneo ključeve, pa je njihova jedina učionica ostala zaključana.

Nastavnik biologije Augustin Fuks objašnjava da se preduslov za rast brade krije u genima, ali da se rast brade aktivira hormonima. Važno znanje za većinu od desetak prisutnih učenika koji pažljivo slušaju predavanje. Neki od njih uzimaju blokere testosterona i estrogen, drugi samo muške ili ženske polne hormone. Neki imaju silikone u grudima i zadnjici i izraženo feminiziran izgled, dok je stil drugi više androgen. Većina je mlađa od 25 godina.

vida bachi1

Nastavnici uvek pokušavaju da, što je moguće više, teme konkretizuju i prilagode učenicima, ali cilj ove trogodišnje edukacije je priprema za dalje školovanje.

– Škola ne bi trebalo da postoji. Država bi trebalo da se postara da sve transseksualne osobe imaju pristup obrazovanju, tržištu rada i stanovima, kao i svi ostali. Mi smo kroz istoriju oduvek bili isključeni, jer nemamo mogućnost da se sakrijemo odećom kao homoseksualci. Mi smo vidljivi i zbog toga smo kažnjavani, kaže Vida Morant.

vida achi2

Seda sa paklom cigareta na stepenice ispred vrata škole, koja je u stvari stara zgrada železnice koju im je država ustupila na korišćenje. Na ulici, nekoliko autobusa i automobila se stoji ispred stanice na mestu gde se voz iz predgrađa ukršta sa metro-linijom. Samo što je prošlo jedan. Lift se diže i pristiže još nekoliko ljudi koji su švrljali okolo.

Raspored je prilagođen mnogima koji rade noću. Većina transseksualnih osoba u Argentini nema alternativu i izdržava se baveći se prostitucijom.

– Mi nastavnici nemamo stav o tome. Ali, naša je odgovornost da ponudimo alat onima koji žele da se izvuku.
vida morant

Vida Morant se nije prostituisala, ali je živela u, kako ona kaže, mučnoj marginalizaciji:  kao kućna spremačica i šetač pasa, na granici egzistencije u jednokratno iznajmljenim sobama.

Sada živi u stanu i po prvi put živi od svog posla: piše, režira, glumi i zabavlja u pozorištu. Ovde u Moća Selisu radi volonterski, baš kao i nekolicina drugih nastavnika.

Za nju je obrazovanje oduvek bilo alat. Nikada nije bilo lako. Svaki put kada je novi nastavnik izgovorio muško ime koje je nekada bilo njeno, borila se sa pogledima i pitanjima. Radila je ono što je morala, bila je sa momcima u sali na fizičkom, izdržala je. Diplomirala je.

vida morant LA NACION Vacias

Najveći broj transseksualaca nema snage da izdrži gimnaziju. U Moća Selisu dobijaju novu šansu. Đaci su gladni znanja i imaju osećaj da se njihov život menja ovde. Počeli su da definišu svoje snove: da budu bolničarke, carinici, nastavnici. Nešto što do skoro nisu mogli ni da zamisle.

– Svakodnevna diskriminacija prema nama u prodavnici ili autobusu se nastavlja, ali sada nastupamo sa sve više samopouzdanja. Pravo na naše identite nas je ojačalo.

Od maja 2012. transseksualne osobe u Argentini imaju sva građanska prava. To im olakšava pristup obrazovanju.

Vida

– Ali u školama moraju da nauče da nas prihvate. Ne želimo da se zabarikadiramo u geto, nije pametno da imamo škole za debele ili za one koji hramlju. Želimo da budemo obični ljudi. Zapravo, mi JESMO obični ljudi. Sada želimo da se ljudi prema nama tako i ophode.

Lekcije Vide Morant iz predmeta ”Umetnost i telo” upravo se i odnose na ideju da naša sopstvena tela otrgnemo od pogleda okoline.

– Tela transseksualnih osoba su predmet požude, osude i isključivanja. Mi se uz igru bavimo telesnim izražavanjem i maskama: učimo da stvaramo jedinstvenu masku, a ne da se sklanjamo iza maske. Mnoge transseksualne osobe se maskiraju da bi se sakrile. Vežbamo da živimo život bez straha i srama.

Kinga Sandén

 

Moća Selis i druge narodne visoke škole.

  • Postoji oko 70 ”bachilleratos populares” u  Argentini – to su obrazovni centri za odrasle na gimnazijskom nivou koje pripadaju Univerzitetu i kooperativno funkcionišu. Većina ima korene u društvenim pokretima koji su nastali kao posledica sloma pezosa 2001. godine.
  • Škole teže jednakosti i odgovornost je podeljena između nastavnika i učenika.
  • Školu Moća Selis  osnovalo je udruženja Divino Tesoro. Škola se vodi uz pomoć neprofitnih delatnosti, besplatnog prostora, pojedinačnih stipendija i zarada od organizovanja žurki.
  •  Ime Moća Selis škola je dobila u čast ubijenog aktiviste.
  •  Učenici moraju da budu stariji od 16 godina i da imaju završenu osnovnu školu. Skoro dve trećine od oko 35 učenika su transseksualne osobe.

Transeksualne osobe u Argentini.

  • sedam od 10 transseksualnih osoba ne uspe da završi gimnaziju. Osam od 10 živi od pružanja seksualnih usluga. Prema revnosno citiranoj istraživačkoj anketi koju je 2005. godine sprovela organizacija Alitt koja se bavi transseksualnim osobama, devet od 10 transseksualaca bi više volelo da se izdržava na neki drugi način.
  • Prema proceni Ministarstva zdravlja, 34% transseksualnih osoba je zaraženo HIV-om.
  • Njihov očekivani životni vek je 35-40 godina.
  • Od maja 2012. godine, argentinski državljani mogu zatražiti promenu roda. Istovremeno su dobili i pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju eventualnih zahvata promene pola, ali za sada u zdravstvenim ustanovima nema sredstava za ovakve zahvate.

Category: Intervju, Naše priče, Transkultura
Tags: , , , , ,
Author: