Debata u Briselu o pridruživanju Srbije EU
Centar za evropske politike – CEP učestvovao je u debati organizovanoj u saradnji sa renomiranom briselskom think tank organizacijom European Policy Centre (EPC) na temu Serbia’s Accession Process: Sound Policymaking for Sound EU membership, održanoj u ponedeljak, 31. marta 2014. godine.
Srbija je u januaru ove godine formalno započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Pregovaranje je zahtevan proces koji zahteva angažman celokupnog društva država koje streme članstvu. Kao zemlja u procesu pristupanja, za Srbiju je neophodno ne samo da usvoji celokupnu pravnu tekovinu EU, već i da pokaže da je efektivno primenjuje u nacionalnim okvirima. Stoga su napori u pravcu opsežnih i usaglašenih reformi svih nacionalnih institucija i aktera ključni kako bi se osigurao napredak u procesu pregovaranja.
Da li Srbija trenutno koristi prilike koje pruža proces pregovora kako bi se trajno transformisala i primenila veštine kreiranja politika u toku pripreme za članstvo? U kojoj meri su reforma javne uprave i dobro upravljanje sadržani u strategiji Srbije za uspešni proces pregovaranja? Koji su dobri primeri i naučene lekcije od ranijih država kandidata?
O ovim i drugim povezanim temama diskutovali su Lazar Krstić, ministar finansija Republike Srbije, Srđan Majstorović, zamenik direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije, Jean-Eric Paquet, direktor za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije, Tibor Draskovics, vođa projekta „Reforma koordinacije politika pri centru vlade“ koji finansira EU, i Milena Lazarević, viša programska menadžerka CEP-a, koja je predstavila CEP studiju „Kreiranje politike i pregovori o pristupanju: kako do rezultata za Srbiju“. Debatom je moderirala Corina Stratulat, analitičarka EPC-ja.
Ministar Krstić je naglasio da je ova tema od izuzetne važnosti za novi mandat Vlade. Kao dva izazova u ovom pogledu je istakao ljudske resurse, ne samo na političkom već posebno na administrativnom nivou, koji bi imali dubinsko znanje iz različitih oblasti javnih politika. Drugi izazov predstavlja rizik da Srbija neće reagovati u pravo vreme i da će na taj način izgubiti dobre prilike. Graditi vladu nije lak zadatak, posebno pri suočavanju sa teškim izborima i potrebom za kreiranjem različitih opcija politika. U tom smislu, koordinacija različitih aktera je ključna i Ministarstvo finansija bi bilo najveći dobitnik pojačane koordinacije. Kako je naglasio ministar pozivajući se na (bivšeg državnog sekretara SAD) Kisindžera, potrebno je imati jedan broj telefona koji bi se pozvao kako bi se prenela jedinstvena poruka.
Zamenik direktora Kancelarije za EU integracije Majstorović je naglasio da je 21. januar verovatno najvažniji datum u skorijoj istoriji Srbije. Za Srbiju će 2018. godina biti ključna, jer je kroz Nacionalni plan za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA) interno zacrtala da će te godine završiti proces pregovora. U isto vreme, 2018. godine se očekuju novi međuvladini pregovori na nivou EU o usvajanju budžeta, pa se Srbija nada da će do tada biti spremna da bude uzeta u obzir i ujedno postane država članica počev od 2020. godine.
Jean-Eric Paquet je istakao da je Srbija u dosadašnjem toku pregovora kroz proces skrininga pokazala zavidno poznavanje pravne tekovine EU. Međutim, za određene teme je potrebno ostvariti dubinske reforme koje su van dometa pravne tekovine EU, a prevashodno se tiču vladavine prava i pitanja dobre vladavine. Stoga reforme treba sprovoditi od samog početka procesa pregovaranja, i Komisija može pomoći Srbiji u tom pogledu kroz pružanje smernica u kroz kompleksan proces pregovora, političke podrške za teške odluke vladavine prava, pružanjem konstruktivne kritike i pružanjem tehničke pomoći kroz IPA.
Tibor Draskovics, vođa projekta „Reforma koordinacije politika pri centru vlade“ je istakao da pitanje jačanja centra Vlade prevazilazi sam proces pregovora, jer je istraživanje pokazalo da je jaka i dobro koordinisana vlada ključ uspeha novih država članica.
Milena Lazarević je u svom predstavljanju studije naglasila značaj dobro utemeljenog procesa kreiranja politika kako za sam proces pregovora, tako i za samo članstvo, pozivajući se na iskustva istraženih država – Velike Britanije, Francuske, Poljske i Letonije.
Izvor: www.cep.org.rs